Svakodnevno ga unosimo: Može li nam i koliko naškoditi aluminij

Svakodnevno ga unosimo: Može li nam i koliko naškoditi aluminij

Izvor: Bihac.net | radiosarajevo.ba Objavljeno na dan 19.06.2017 - 11:37


Aluminij. Prva asocijacija je aluminijska folija pomoću koje zadržavamo svježinu sendviča Ili limenke s pićem rashlađene ljeti.

Hemijski element s atomskim brojem 13 svakodnevno je prisutan u našim životima, tako i rasprave o njegovoj štetnosti.

Šta je zapravo aluminij? Srebrnasti laki metal koji nas okružuje u prirodi. Zbog svojih posebnih karakteristika (vrlo lagan, mekan i čvrst, vrlo dobro provodi elektricitet) godišnje se preradi oko 100 miliona tona aluminija koji se koriste na raznim mjestima – u zrakoplovnoj industriji, u brodogradnji, proizvodnji vozila, elektronike, ambalaže, u arhitekturi…

Dolazimo li svakodnevno u kontakt s aluminijem?

Da, prisutan je u malim količinama u našoj hrani i vodi za piće, u posuđu i ambalažama za jelo. Recimo, čaj, kakao, žitarice, voće, povrće (gljive, spanać, rotkvice, blitva, salata…) često sadrže veće količine zbog aluminija na dnu zemlje ili upotrebe pesticida.

Prirodna i mineralna voda sadrži samo male količine aluminija (u prosjeku od 0,2 do 0,4 miligrana po litri), dok je kod proizvoda od brašna aluminij prisutan u aluminijskim pekarskim limovima ali i pekarskim aditivima. Aluminij sadrže i kozmetički proizvodi (dezodoransi, kreme, paste za zube), lijekovi (vakcine, tablete, medicinske vodice za ispiranje usta….). Također, lonci, tave i kuhinjske posude često su obložene aluminijem.

Imamo li aluminija u organizmu?

Da - između 50 i 150 miligrama. Najveći dio u plućima, manje u kostima, vezivnom tkivu, mišićima i salu. Svaki dan uzimamo između 1,6 i 13 mg aluminija preko hrane i vode za piće. Zdravi ljudi izluče više od polovine unešene količine preko bubrega i žuči, no starije i osobe s oštećenom funkcijom bubrega imaju veći rizik da će se aluminij akumulirati u organizmu.

Koje su opasnosti od aluminija?

Ako osoba, recimo zbog bolesti, nije u stanju potpunosti izlučiti alumunij, ovaj metal može proći kroz krv i limfne sudova na limfne čvorove, kosti ili organe te se akumulirati u organizmu. Ako se to događa godinama, može oštetiti nervne ćelije i kosti, izazvati anemiju ili utjecati na plodnost.

Koliko je realna opasnost?

Eksperimenti na životinjama pokazali su da ne postoji opasnost od akutnog trovanja aluminijem. Zapravo, prisutna je samo ako se svakodnevno uzima 50-100 miligrama aluminija po kilogramu tjelesne težine, navodi se u izvještaju Europske agencija za sigurnost hrane.

Neke studije uspostavile su vezu između aluminija i bolesti kao što su osteoporoza, multipla skleroza, epilepsija, reumatizam, pa čak i rak dojke. Drugi su pokušali dokazati da je uzrok Alzheimerove bolesti – nakupljanja aluminija u mozgu i krvi.

Međutim, naučnici su skeptični, jer aluminij u mozgu i krvi može biti i posljedica Alzheimerove bolesti, a ne nužno uzrok. Ozbiljne naučne studije nisu pokazale vezu između ozbiljnih bolesti (kao što su Alzheimerove bolesti ili rak dojke) i povećane koncentracije aluminija.

Zaključak naučnika treba umiriti javnost: Uz normalne navike u ishrani gotovo nemoguće je otrovati se aluminijem i ugroziti svoje zdravlje.

 





Dodaj komentar na ovu vijest